5. 1. 2012.

Menopauza - lepo poglavlje u životu žene

Menopauza, klimakterijum i perimenopauza - termini su koje mnoge žene i muškarci u negativnom kontekstu pripisuju ženama od 40 godina starosti.
Veliki broj žena plaši se dolaska ovog perioda, ili se i stidi tih godina. Pojedini muškarci, neopravdano, sa podozrenjem ili potcenjivanjem gledaju na žene u ovom dobu.
Nažalost, žene svojim stavom i ponašanjem same doprinose negativnom stavu prema perimenopauzi, klimakterijumu i menopauzi. Ne treba se "zakopati" u svoje godine i kukati, jer se tako negativno utiče i na sebe i ostale.
Perimenopauza je po definiciji period vremenski ograničen na godinu dana od poslednje redovne menstruacije.
Klimakterijum je period koji obuhata 5 godina pre i nakon menopauze. Tih desetak godina života uslovljeno je promenom ravnoteže hormona (estrogena).
Svojim ličnim stavom, uz pomoć neposredne okoline, žena menopauzu može učiniti lepšom, podnošljivijom i prijatnijom. Veoma je važno gledati na stvari pozitivno i sa puno optimizma.


Period između 40 i 60 godina starosti žene mogu iskoristiti na mnogo lepih načina.
Ženi u menopauzi najvažnije je pozitivno razmišljanje, da se organizuje i stvori slobodno vreme za sebe. Ako vreme lepo organizuje i lepo provodi, biće joj lakše. Treba naći vreme za čitanje "ženskih časopisa", za čitanje lepih knjiga i druge stvari koje želi, a za koje u mladosti nije bilo vremena.
Došlo je vreme da suprugu posvetite više pažnje. Treba zajedno da odete na letovanje ili u banju, da šetate zajedno, da se družite... Menopauza nikako ne znači da je sa seksom završeno. U zrelijem dobu supružnici mogu mnogo bolje uživati u seksu. Seks u ovim godinama treba da bude odraz ljubavi i uživanja, a ne "izvršavanje obaveza".
Ukoliko imate decu ili unučiće, pravo je vreme da im psvetite pažnju i da se družite sa njima. Osećaćete se mlađe i videćete da ste nekome potrebni i da u tome možete uživati. Prošetajte sa decom (unučićima), pogledajte zajedno neku emisiju na televiziji ili izađite u pozorište... Ukoliko mnogo vremena provodite u kući, potrebno je da se "aktivirate" kroz svakodnevne šetnje ili češće rekreacije (aerobik, fitnes, bazen, izleti...)
Ukoliko vas deca opterećuju svojim problemima, treba im pomoći, ali ih treba i pustiti da preuzmu odgovornost za svoj život u svoje ruke i da vas ostave da "živite", jer ne možete umesto njih raditi celog života.
Slobodno vreme treba iskoristiti za neobavezno druženje sa rođacima, komšijama ili prijateljima. U druženju treba uživati. Možete se učlaniti u penzionersko društvo, planinarsko društvo ili neku drugu organizaciju koja organizuje druženja, šetnje i izlete.
Stručnjaci preporučuju redovne lekarske kontrole i posete ginekologu. Uz nadzor lekara, pravilnu i redovnu upotrebu propisanih lekova, sprečava se nastanak mnogih bolesti. Poznato je da se bolesti uočene u ranijoj fazi mnogo lakše i efikasnije leče. Većina žena se bez problema nosi sa menopauzom, a savremena medicina nudi mnogobrojna rešenja, ako treba i hormonske preparate.
Depresija, nervoza i razdražljivos mogu se prevazići aktivnim životom i fizičkim aktivnostima. Ukoliko su ovi problemi jako izraženi, povremenim uzimanjem lekova (uz konsultacije lekara) mnogo se lakše prevazilaze.
Odmaranje, raniji odlazak na počinak i dovoljan broj sati spavanja poboljšavaju kvalitet sna i smanjuju iscrpljenost.
Problemi sa kostima i kožom mogu se sprečiti kvalitetnom ishranom (voće, povrće, koštunjavo voće, nemasni mlečni proizvodi, riba...) ili multivitaminskim preparatima. Kožu pored toga treba negovati redovnim kupanjem, umivanjem i korišćenjem hidrantnih krema.
Kvalitetnom ishranom kilaža se može održavati na željenom nivou, a da se organizmu obezbede potrebni vitamini, minerali i proteini. Stručnjaci preporučuju: riblje meso, integralne žitarice, koštunjave plodove, voće, povrće i biljne masnoće. Treba praktikovati više lakih obroka u toku dana i dosta tečnost (voda, čaj, nezaslađeni sokovi…).
Za bolje zdravlje u "zrelim godinama" ženama se savetuje da izbegavaju ili smanje: pušenje, alkohol, kofein, masnu hranu, slanu hranu, koncentrovane slatkiše...
Odevanje i šminkanje ne treba zapostaviti, jer se urednim izgledom održava samopouzdanje i ostavlja pozitivan utisak na neposrednu okolinu.
Veoma važna stvar je stav najbližih članova porodice prema ženi. Porodica treba da ima razumevanje za ženu u ovom periodu života i da joj pruži podršku. Samo razumevanjem, podrškom i međusobnom ljubavlju mogu se prevazići problemi, a od toga će svi u porodici imati koristi.
Život žene sa menopauzom ne prestaje, već se optimizmom, pozitivnim razmišljanjem i pravilnim ponašanjem može i produžiti i ulepšati.

Seks s godinama sve bolji

Istraživanja pokazuju da se strast i želja za seksom mogu povećati, a mnoge žene tvrde da su prave užitke otkrile tek s godinama
DVADESETE: Seks u dvadesetim godinama života strastven je, spontan i najčešće neopterećen telesnim poteškoćama. U tom dobu žene (a i muškarci) često su pomalo nesigurni, brinu o tome izgledaju li dobro i rade li sve kako treba. Istraživanja pokazuju da se strast i želja za seksom mogu povećati u decenijama koje dolaze, a mnoge žene tvrde da su istinske užitke otkrile tek kad su stekle više samopouzdanja. Oni koji se odvaže da eksperimentišu i prilagođavaju promenama, mogu očekivati sve bolji seks.
TRIDESETE: Većina žena svoj seksualni vrhunac doživljava u tridesetim, kažu statistike. U toj dobi žena je svesnija svog tela, bolje poznaje svoje potrebe i spremnija je da ih podeli s partnerom. Zadovoljstvo koje prima još više jača želju.
ČETRDESETE: Istraživanje je pokazalo je da žene u četrdesetim češće žele seks od mlađih žena. No mišići gube elastičnost pa im katkad treba nešto više vremena da postignu orgazam. Od pomoći pri tome može biti vežbanje joge ili pilatesa.
PEDESETE: U menopauzi više nema straha od neželjene trudnoće, tako da mnoge žene iskuse seksualno oslobođenje pa se mogu prepustiti eksperimentisanju. Najviše uzbuđenja daje položaj pri kom je žena gore.
ŠEZDESETE: Predrasuda je da stariji ljudi ne mogu uživati u seksu. Istina, većina ljudi ne oseća istu želju za seksom kao u mladosti, no kad imaju odno s- u njemu uživaju isto kao i pre.
SAMAČKI ŽIVOT NIJE ZDRAV
Samački život ima svoje prednosti i slobode, ali osobe koje nikada nisu stupile u brak umiru ranije od svojih oženjenih vršnjaka, pokazalo je novo istraživanje. Iako je pozitivan učinak braka na zdravlje i dugovečnost već ranije ustanovljen, novija istraživanja usredsređuju se na samce, a živeti sam celog života nije dobro za zdravlje ni životni vek, otkrili su naučnici iz Kalifornije. Žene koje žive same nešto su zdravije od muških samaca. Pretpostavlja se da je to zbog toga što se one više druže i imaju bolje porodične odnose.

Probajte čudesne Kegelove vežbe

Promene tokom trudnoće i porođaja, menopauza i prekomerna telesna težina mogu da oslabe mišiće karlice.
U svim tim slučajevima Kegelove vežbe mogu mnogo da pomognu - kaže dr spec. Slavica Vasiljević, ginekolog.
Kegelove vežbe, osim zbog problema sa zadržavanjem urina, izvode se i radi poboljšanja osetljivosti i užitka iz vagine, kao i produženja seksualnog čina kod muškaraca. Žene koje ne doživljavaju orgazam, ovim vežbama ponekad mogu da poprave stanje i lakše stignu do orgazma - ističe ona.

Budite precizni:
Zajedno s pubično-karličnim mišićem možda će se pokretati i mišići koji okružuju anus. Ali ako osećate pomeranje stomaka, bedara ili zadnjice verovatno stiskate pogrešan mišić.
Vrlo je važno pravilno da izvodite vežbe i pre svega svesno locirate pubokokcigealni mišić. Kod Kegelovih vežbi nije potrebno da stiskate mišiće nogu, stomaka ili druge mišiće niti je potrebno da zaustavljate dah. Ponavljate, ali ne preterujte.
Prilikom izvođenja stiskanja mišića brojite do tri, zatim se opustite brojeći do tri. Vežbu ponovite 10 do 15 puta i imajte na umu da nije potrebno vežbati duže od pet minuta.
Kegelove vežbe podrazumevaju naizmenično stezanje i opuštanje mišića vagine. Najvažniji mišići koji čine karličnu prečagu su puborektalni mišić, pubokokcigealni mišić i iliokokcigealni mišić. Vrlo je važno pronaći i osetiti prave mišiće prilikom vežbanja.
Ukoliko niste sigurni da vežbe izvodite pravilno, zamolite vašeg lekara ili patronažnu sestru da vam pomognu u pravilnom izvođenju Kegelovih vežbi.

Lociranje mišića

Vežba 1
Pokušajte da zaustavite mlaz urina prilikom mokrenja. Ukoliko vam to uspeva, upravo ste upotrebili ispravan mišić.

Vežba 2
Pokušajte da zaustavite stolicu ili zamislite da morate da zaustavite gasove. Stisnite mišiće za koje mislite da biste njima uspeli. Ukoliko imate osećaj „povlačenja“ mišića nagore, upravo ste identifikovali drugi važni mišić za izvođenje Kegelovih vežbi.

Vežba 3
Zamolite vašeg lekara (ili sami uradite ovaj eksperiment) da kontroliše vaše stanje mišića karlične prečage kod ginekološkog pregleda. Ukoliko se oseća pritisak na prstu koji je u materici, vežbe izvodite pravilno.

Mišići dna karlice prave figuru u obliku broja osam, kao da su kružno obmotani oko vaginalnog i mokraćnog otvora napred i analnog otvora od pozadi. Mišići karlice rade kao celina.

Kegelove, ili vežbe mišića donjeg dela karlice, odnose se na mišiće kao na celinu, iako je naš glavni cilj na prednjem aspektu dva kružna stezna mišića koji kontrolišu prolaz urina i stezanje vagine. Ove vežbe uključuju povlačenje i uvlačenje mišića.

Osnove stezanja i opuštanja mišića donje karlice
Lezite na leđa, sa strane ili na stomak, s razmaknutim nogama i opuštenim prsima. Uvucite donji deo karlice, stisnite. Trebalo bi da osetite kako se mišići sa strane stiskaju a unutrašnji prolazi postaju napeti. Koncentrišite se na prednje mišiće oko bešike i vagine.

Stavite ruku iznad stidne kosti i podignite se prema ruci kao da stišćete porođajni kanal. Zadržite taj položaj dve-tri sekunde, a onda se potpuno opustite.

Bilo gde - bilo kad
Prva Kegelova vežba podrazumeva stiskanje mišića na tri sekunde i opuštanje na tri sekunde, pa opet stiskanje. Isprva uradite 10 vežbi u seriji tri puta na dan. Ako vam je teško da držite stisnuti mišić tri sekunde dovoljna je i sekunda, a vreme produžavajte jačanjem mišića.

Prednost ovih vežbi je da ih možete izvoditi bilo gde bilo kad i niko neće ni znati da vežbate.

Druga Kegelova vežba se razlikuje od prve samo u tome što stiskanje i opuštanje radite što brže možete.

U trećoj vežbi smestite se u bilo koji udoban položaj. Zamislite da se vozite u liftu. Kako se podižete gore i približavate svakom sledećem spratu tako sve više stiskajte mišiće, ali tako da ne gubite ni malo napetosti koju progresivno skupljate. Učinite to laganom vožnjom gore i laganim spuštanjem dole, potpuno se opustivši na kraju.

Vežbanje mišića donjeg dela karlice uvek završite stezanjem tako da se vratite u prvobitni položaj. Kvalitetno izvođenje vežbi bitnije je nego broj koliko puta ih ponovite. Uradite ih barem 50 dnevno za vreme trudnoće i nakon porođaja, a i dalje tokom čitavog života

Seksualnost zrelih žena

Postoji verovanje da žena s ulaskom u menopauzu (ili čak i u predmenopauzu) gubi interes za seks i da više nije seksualno biće. Ionako se s ulaskom u menopauzu više ne može roditi pa je to povezano. Ne mogu dovoljno snažno naglasiti koliko to nije istina! Žena može uživati u svojoj seksualnosti do duboke starosti ili bolje reći do kraja života. Svakako, uzimajući u obzir promene koje se događaju.

Seksualna aktivnost je pod uticajem složene kombinacije telesnih, psiholoških i socijalnih činilaca. Ti činioci su: zdravstveno stanje, društveni tabui, bračni/partnerski status, znanje o seksualnosti, doživljaj sebe i lični stavovi prema seksualnosti. To vredi i za žene i za muškarce.

Istraživanja nam govore da 75% žena doživljava neke od simptoma povezanih uz menopauzu koji se događaju zbog smanjenog lučenja estrogena. Međutim, mnogi autori koji se bave ženskom seksualnošću kažu da su ti postoci predimenzionirani i da mnoge žene doživljavaju menopauzu bez problema i da možemo verovati da je to iskustvo ženama manje bolno nego što se to u opštoj populaciji misli.

Promene koje se dešavaju su: zid materice i vagine se stanjuje, lagano se skraćuje i sužava vagina, smanjuje se vlažnost vagine.

Zbog ovih promena seksualni odnos može biti bolan zbog čega se preporučuje redovna upotreba lubrikanta. Moguće je da ženama treba više vremena da postignu orgazam i moguće je da orgazmi budu manje intenzivni, ali žena i dalje može doživljavati višestruke orgazme.

Kod žena nema refraktornog perioda kao kod muškaraca. Važno je da i žene i njen partner znaju za ove promene i seksualne odnose prilagode tim promenama – da imaju dužu stimulaciju, koriste lubrikant, položaj u kojem je stimulacija intenzivnija.

Svakako, spomenuti treba i hormonalnu terapiju koja ima pozitivan uticaj na smanjenje vaginalne atrofije, poboljšava vlaženje i smanjuje rizik od karcinoma endometrija.

Neke žene ulaskom u menopauzu počinju da osećaju veću seksuanu želju, što je svakako upravo suprotno mitu koji je raširen da se ženama seksualna želja smanjuje u menopauzi. Mnoge žene to povezuju sa nestankom straha od trudnoće. Razlog je i smanjenje lučenja estrogena dok se ne smanjuje lučenje testosterona koji utiče na nivo seksualne želje.

Važno je znati da su istraživanja pokazala da redovna seksualna aktivnost može pomoći da se odgode ili smanje fiziološki efekti menopauze. Vlažnost i mišićni tonus vagine ostaje nepromenjen kod žena koje imaju seksualni odnos jednom ili dva puta nedeljno pre, za vreme i nakon menopauze. Praktikovanje Kegelovih vežbi ( koje podrazumevaju stiskanje i opuštanje mišića vagine) može povećati mišićni tonus vagine.

Seksualnost žena u menopauzi je jako zavisna o njihovom psihološkom zdravlju i doživljaju sebe. Neke žene se, ulaskom u menopauzu, počinju bojati starenja, a u društvu koje preferira mlade, atraktivne žene, nije lako s ponosom prihvatiti zrelost i starenje. Takođe, neke žene se brinu kako će promene na njihovom telu (koža postaje manje zategnuta, grudi manje čvrste, promene na koži) uticati na njihove muževe i partnere. Da li će im one i dalje biti privlačne?

Te brige mogu uticati da se žene u menopauzi počnu osećati manje seksualno. Međutim, žene koje imaju čvrst oslonac u sebi, koje su i dalje aktivne i kreativne, koje svoje godine doživljavaju na pozitivan način, koje s ljubavlju i mirom doživljavaju promene u svom fizičkom izgledu i dalje se mogu osećati seksualno i privlačno.

Imamo primere mnogih žena koje su najlepše godine svog života, izuzetnu kreativnost, najdublje ljubavi i strasne seksualne odnose imale baš u menopauzi ili nakon nje.

Toplo preporučujem knjigu „Tajni užici zrelosti“, ginekologinje dr Christiane Northrup koja edukuje i motiviše zrele (ali i sve ostale) žene da neguju i uživaju u svojoj seksualnosti.

Svakako, sve što sam pisala u ovoj kolumni odnosi se na zrele ljude koji su fizički zdravi. Neke bolesti koje su češće u kasnijim godinama mogu uticati na seksualni život, ali ako je osoba zdrava, ako održava svoju telesnu, mentalnu i duhovnu kondiciju, ako pristupa svim fazama života pozitivno i s poštovanjem, DUBOKE STAROSTI ILI TAČNIJE DO KRAJA života može imati aktivan i uzbudljiv seksualni život.

Starije žene i seks

Mnoge žene su seksualno aktivne i posle menopauze, a većina njih kaže da su zadovoljne svojim seksualnim životom, naročito ako su u braku ili imaju stalnog partnera - pokazalo je novo istraživanje.
Među ženama koje su izjavile da su nezadovoljne svojim seksualnim životom, 57% njih je reklo da žele da imaju više seksa, a samo 8% je želelo manje seksualnih odnosa. Analizirane su informacije prikupljene od oko 27.000 žena starosti između 50 i 79 godina.
Istraživači su očekivali da seksualna aktivnost žena opada sa godinama. Glavni razlozi za opadanje seksualne aktivnosti (interesovanje) kod žena su bili: gubitak seksualne moći partnera, gubitak partnera, loše zdravstveno stanje i loš kvalitet života.
Za istraživače je bilo iznenađenje to što bi mnoge starije žene volele da imaju više seksualnih odnosa. Ranije su lekari verovali da žene sa godinama gube želju za seksulanim odnosima.
"Ovo je prva studija koja pokazuje da starije žene zaista vole da imaju više seksa", kaže Žizel Volf-Klajn, direktor jednog gerijatrijskog centra za obrazovanje u Njujorku.
Poznato je da seksualna aktivnost opada sa godinama, ali se smatralo da starije žene nisu preterano zainteresovane za seks i da im eventualni nedostatak partnera ne predstavlja veliki problem. Ispostavilo se da to nije slučaj kod mnogih žena. I žene starije od 60 godina često su zainteresovane za nastavak seksualnih aktivnosti.


Praćenje seksualnog zdravlja i aktivnosti starijih žena
Za studiju koja je objavljena u časopisu "Menopause", istraživači su analizirali informacije prikupljene od 27.357 žena, i to u rasponu od oko pet do sedam godina.
Osnovni cilj je bio da se ustanove koristi i rizici terapije hormonima (HRT) kod žena u postmenopauzi. U tom smislu, istraživači su kod žena proučavali njihovo seksualno zdravlje i seksualno funkcionisanje.
Gotovo polovina žena je izjavila da su bile seksualno aktivne tokom prethodne godine. Taj broj je bio veći (oko 70%) kod žena koje su bile u braku ili su imale stalnog partnera.
Na smanjenje seksualnih aktivnosti ispitivanih žena uticali su sledeći faktori: povećana starost, niži prihodi, gojaznost, nedostatak partnera i zdravstveni problemi (infarkt, depresija, artritis...). Smanjenje seksualnih aktivnosti nije ipak bilo toliko izrazito u ovim slučajevima koliko su istraživači očekivali (pretpotstavljali).


Uloga terapije hormonima
Žene koje su uzimale hormonsku terapiju u početku su imale viši nivo seksualne aktivnosti od onih koje nisu. U kasnijem periodu, rezultati su bili zbunjujući za istraživače. Žene koje su bile pod hormonskom terapijom nisu pokazale značajno veću seksualnu aktivnost od onih kojima su date placebo pilule.


Uloga terapije hormonima
"Bili smo veoma iznenađeni što nismo videli veći efekat hormonske terapije kod žena", rekla je istraživač dr Margery Gass iz Ohaja.
Hormonska terapija starijim ženama pomaže u smanjenju rizika od: srčanih napada, moždanih udara i raka dojke.
Ipak, terapija hormonima estrogena povećala je upotrebu krema i tableta za ublažavanje suvoće vagine, gubitka vaginalnog tkiva i tonusa mišića (vaginalna atrofija).
Istraživači su ustanovili da hormoni ne pomažu ženama mnogo ako se doživljava suvoće vagine i nelagodnost u toku odnosa. Oni pretpostavljaju da nalazi o malom uticaju hormona na seksualne funkcije žena mogu biti zbog činjenice da studija nije bila baš dizajnirana tako da testira hormone. Većina žena koje su učestvovale u istraživanju bilo je u braku i možda su imale dugo ustanovljene oblike seksualne aktivnosti i nastavile da se drže navika uprkos izvesnim nelagodnostima.


Šta utiče na povećanje seksualne želje i aktivnosti?
Fizički simptomi koji bi mogli da utiču na to da seksualni odnos starijim ženama bude neudoban, nisu bitno uticali na smanjenje seksualne želje niti seksualnih aktivnosti. Žene koje su se žalile na umerenu do ozbiljnu suvoću vagine ipak su bile seksualno aktivna. Sve u svemu, 70% anketiranih žena imalo je vaginalnu atrofiju, ali su se ipak trudile i želele da budu seksualno aktivne.
Stručnjaci su došli do zaključka da i kod seksualnih odnosa starijih osoba važi pravilo da redovne seksualne aktivnosti održavaju formu, aktivnost, želju i zadovoljstvo.
"U tom smislu, to je kao i svaki drugi deo našeg tela", kaže gospođa Gass. "Da biste ostali u formi i igrali tenis, golf, šta god vi volite da radite, bitno je da očuvate tu aktivnost i budete utrenirani, a to isto važi i za seksualni odnos. Ako želite da vaši seksualni odnosi budu udobni i uživate u njima, bez obzira na godine, najbolje što možete da uradite jeste da ih održite, da budete dosledni i redovno ih imate."


Napomena
Iz navedenog se može zaključiti da seks i seksualni odnosi nisu rezervisani samo za mlade osobe, već da muškarci i žene u svim starosnim dobima žele da imaju redovne seksualne odnose, to nije nešto nastrano ni zabranjeno, već nešto sasvim poželjno i normalno.

Rana menopauza

U ranijem tekstu je naglašeno da na našem području menopauza nastaje najčešće između 48 I 52. godine života. Ukoliko prestanak menstrualnih ciklusa nastane pre četrdesete godine života, najčešći termin koji se upotrebljava je rana menopauza (rana insuficijencija ovarijuma – Premature Ovarian Failure – POF).

Danas je termin rana menopauza zamenjen terminom rana insuficijencija jajnika. Iako je vrednost hormona koju treba kontrolisati u ovom periodu veoma slična vrednostima u periodu menopauze, znači izrazito su povišene vrednosti gonadotropina (FSH i LH - hormoni hipofize, i smanjena vrednosti estrogena – hormona jajnika), ipak postoji nekoliko osnovnih razlika.

Jedna od osnovnih razlika sastoji se u tome što žene sa ranom insuficijencijom jajnika mogu povremeno, s vremena na vreme, imati ovulaciju, čak ostati trudne, što se dešava u 8-10%  slučajeva. Žena u pravoj menopauzi ne može ostati trudna. Trudnoća nastaje zbog toga što ipak ostaje neka rezerva folikula (jajašaca) za oplodnju i pored toga što je praktično došlo do prekida hormonske veze između jajnika i hipofize, te kontrola hormona daje karakterističnu sliku menopauze.

Rana insuficijencija ovarijuma razvija se postepeno, tokom nekoliko godina, a simptomi najčešće ostaju neprimećeni, kako od strane pacijentkinje, tako i od strane nadležnog ginekologa. Budući da period u kome se javlja rana insuficijencija ovarijuma varira i može biti od 18. do 40. godine života – akutni simptomi koje imaju žene u menopauzi ovde najčešće nedostaju.

To znači da nema valunga ili su oni veoma retki i blagi, nema nervoze, poremećaja pamćenja ni depresije. Mogu se javiti znojenja pred jutro praćenja nesanicom, ali ni to nije često. Najčešći simptom je poremećaj menstrualnog ciklusa, koji se manifestuje neredovnim krvarenjima, odnosno amenoroičnim periodima do tri meseca, skraćenim i manje obimnim ciklusima. U ovakvim okolnostima nikako ne treba uzimati terapiju pre određivanje nivoa hormona.

Ukoliko sebe prepoznate u navednim simptomima, tražite od nadležnog lekara da date krv za FSH, LH i estradiol trećeg dana ciklusa ili, ukoliko ciklusa nije bilo dva meseca, dan za određivanje hormona nije bitan.

Simptomi i samokontrola tegoba tokom menopauze

Tokom životnog ciklusa žene, dva perioda karakterišu značajne promene hormona koji uzrokuju normalan seksualni razvoj i postizanje sekundarnih seksualnih karakteristika koje odlikuju ženu. To su pubertet, koji označava razvoj polne sfere i pripremanje organizma za period rađanja posle 16. godine života, i prestanak tzv. reproduktivnog perioda, tj. menopauza, kada prestaje mogućnost rađanja i nastaju promene koje vode u starost.
Oko 75% žena prolazi kroz period menopauze sa minimalnim tegobama, ili su one takvog intenziteta da ne ometaju radnu sposobnost, niti utiču na kvalitet života. Međutim, 25% žena ima veoma izražene subjektivne tegobe, koje utiču na radni kapacitet, smanjuju vitalnost i menjaju kvalitet života. Zlatni standard za terapiju kod te populacije žena je hormonska terapija.

Akutni simptomi menopauze


Simptom Bliže objašnjenje simptoma
Depresija Tuga, neraspoloženost, nedostatak volje, promenljivo ponašanje
Razdražljivost Nervoza, unutrašnja napetost
Nervoza Tenzija bez razloga
Iscrpljenost Osećaj bezvoljnosti
Valunzi, znojenje Iznenadni osećaj crvenila kože lica, vrata i grudi, manifestuje se kao "eksplozija" toplote, traje 3-4 min, a praćen je profuznim znojenjem. Iznenadni napadi noćnog znojenja, najčešće pred zoru, mogu biti prvi znaci perimenopauze i mogu trajati godinama pre pojave menopauze.
Srčani simptomi Palpitacije, nepravilan rad srca, nelagodnost u grudnom košu
Poremećaji sna Teško uspavljivanje, ili buđenje pred zoru
Zglobovi i mišići Bolovi u svim zglobovima i mišićima
Suvoća vagine, pečenje Problemi pri seksualnom odnosu
Urinarni simptomi Često mokrenje, nemogućnost zadržavanja mokraće pri kijanju, kašljanju ili smejanju
Poremećaji seksualnosti Gubitak želje za seksualnim odnosom, bolan i neprijatan odnos

Samokontrola izraženosti tegoba tokom menopauze


Simptom Stepen težine simptoma
Depresija 0 1 2 3 4
Iritabilnost 0 1 2 3 4
Anksioznost 0 1 2 3 4
Iscrpljenost 0 1 2 3 4
Valunzi 0 1 2 3 4
Srčane tegobe 0 1 2 3 4
Poremećaj sna 0 1 2 3 4
Zglobovi i mišići 0 1 2 3 4
Suvoća vagine 0 1 2 3 4
Urinarni sindrom 0 1 2 3 4
Poremćaji seksualnosti 0 1 2 3 4
0 - nema
1 - blago
2 - osrednje
3 - značajno
4 - teško izdržljivo
Ukoliko je ukupan broj bodova veći od 44 (što je maksimalan broj bodova), apsolutno je indikovana primena hormonske terapije, ukoliko udružene bolesti ne sprečavaju njenu upotrebu (karcinom dojke, endometrijuma, infarkt mozga ili srca)
Ako je broj bodova od 22 do 44, treba se obratiti za pomoć nadležnom ginekologu i endokrinologu.
Za broj bodova manji od 22, neophodna je procena faktora rizika za neke bolesti kao što su: bolesti kardiovaskularnog sistema, osteoporoza, Alchajmerova bolest, prema podacima iz porodične anamneze.
Iz tabele se jasno vidi da su akutni simptomi naglog prestanka rada jajnika:
  • Vazomotorni simptomi: topli talasi, znojenje, poremećaj sna
  • Razdražljivost, nervoza, depresija, osećaj nedostatka volje i stalnog umora
  • Urogenitalni simptomi: suvoća vagine, bolan seksualni odnos, često mokrenje

Hormonska terapija: da ili ne?

Određene godine stižu, a sa njima i menopauza - za neke više problematična, a za neke manje. Neki od problema mogu biti rešeni hormonskom terapijom, a neki ne mogu. Kao što (verovatno) znate, hormonska terapija nije bez svojih rizika: može povećati rizik od karcinoma dojke ili grlića materice, a može izazvati i blage sporedne efekte, kao što su manji porast telesne težine, glavobolja, bolovi u grudima...
Kako se uopšte sprovodi hormonska terapija? Ukoliko je materica operativno odstranjena, koriste se estrogeni. Ukoliko nije, koristi se kombinovana terapija, dakle, estrogeni i progesteron. Terapija traje deset dana mesečno da bi se sprečile patološke promene na sluzokoži materice. Ukoliko je žena mlađa od 50 godina, koristi se kombinovana ciklična terapija, koja uglavnom uslovljava redovna krvarenja iz materice.
Ukoliko u porodičnoj anamnezi postoje problemi (recimo, majka je imala karcinom grlića materice), i dalje sme da se sprovodi hormonska terapija, samo uz povećanu dozu opreza i češće kontrole. Uobičajene kontrole (ukoliko nije bilo problema u porodici) su jednom godišnje; ako je problema bilo, na kontrole bi trebalo ići na šest meseci.
Jedan od najčešćih razloga za hormonsku terapiju je osteoporoza, gde se, uz dodatno lečenje (lekovi i fizikalna terapija, to jest vežbe, specifični za ovo oboljenje), ovakva vrsta terapije pokazuje dosta dobro.
Kako znati da li će hormonska terapija pomoći baš vama? Odgovor se ne može dati napamet; jedini način da to ustanovite jeste da porazgovarate sa svojim ginekologom. Mnoge žene se plaše hormonske terapije zbog povećanog rizika od estrogen zavisnog karcinoma; rizik postoji, ali zato su tu češće kontrole, a u zavisnosti od toga šta lečite ovom terapijom, život vam uz nju može biti duži nego bez nje.
Ima onih koji smatraju da je ovakva vrsta terapije neprirodna, kao i odlaganje starosti koje ona obično donosi, te da bi stvari trebalo pustiti da se odvijaju svojim tokom. Ovakvo gledanje na stvari je pomalo zastarelo; nije prirodno ni to što pijemo kravlje mleko (koja još životinja, kad poraste, pije mleko, i to još mleko druge vrste?), to što uopšte nosimo odeću, kao ni većina stvari koje radimo u životu - hormonska terapija je samo još jedan detalj, i to detalj koji nam umnogome može olakšati i poboljšati život.
Dakle, hormonska terapija: nakon savetovanja sa ginekologom i njegovog odobrenja, naravno, zašto da ne?

8 zabluda o menopauzi

1. Ući ću u menopauzu kad i moja majka

Možda ne u istom dobu, ali sa manjim odstupanjima svakako. Ipak, to ne znači da ćete je isto iskusiti.

2. Kasnije ću ući u menopauzu, jer sam kasno ušla u pubertet

Netačno. Holandska studija koja je ispitala više od četiri hiljade žena nije otkrila nikakvu vezu između vremena prve menstruacije i početka menopauze.

3. Imaću više bubuljica

Zapravo ne. Moguće je da će vam se koža čak pročistiti smanjenjem nivoa estrogena. Češće se međutim, događa da će vam koža postati suva, pa će vam biti potrebna kozmetika za hidrataciju.

4. Grudi će mi postati osetljivije

Ako ste imali bolove u grudima ranije, možda ćete primetiti da nestaju početkom menopauze, jer jajnici ne proizvode više toliko estrogena. Međutim, ako ste na hormonskoj terapiji, osetljivost se može vratiti.

5. Test mi može reći da li se približavam menopauzi

Ne. Kada estrogen opadne, vaša hipofiza ubrizgava više hormona koji stimulišu jajnike da povećaju lučenje.

Vaš lekar može naručiti testiranje hormona hipofize, ali njihov nivo toliko varira, da je svaki nalaz nepouzdan.

6. I dalje mogu da zatrudnim

Moguće je sve dok ne prođe 12 meseci od poslednjeg menstrualnog krvarenja.

7. Pilula za kontracepciju odlaže menopauzu

Ne odlaže je, ali je možda nećete biti svesni. Nastavićete da imate menstrualna krvarenja svakog meseca dok uzimate pilulu, a ona će kontrolisati valunge i druge znake menopauze.

8. Imam sve simptome, dakle, bližim se menopauzi

Čak i ako ste u pravom dobu, ne mora da znači da su vaši simptomi vezani za menopauzu. Mnogi znaci ulaska u to doba, od valunga do promene raspoloženja, zapravo potiču od disbalansa tiroidne žlezde.

Teška krvarenja ili neredovni ciklusi mogu biti znak fibroida ili kancera grlića materice. Izostanak menstruacije takođe može značiti trudnoću.

U svakom slučaju, kada primetite da se nešto neobično događa vašem telu, obavezno posetite lekara. Samo bez panike.

Menopauza i njeni simptomi

Klimakterijum je period u kome postepeno odumire funkcija jajnika. To je period života svake žene od kraja reproduktivne faze, preko perimenopauze, do prvih godina postmenopauze. Potiče od grčke reči „klimakter“ što znači promena. U perimenopauzi i klimakterijumu, koji se vremenski obično podudaraju, jedino je jasno definisana pojava menopauze. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) ne preporučuje upotrebu ovog termina, premda je termin klimakterijum jako dugo u upotrebi. Klimakterijum počinje između 42. i 45. godine života, i završava se 60 – 65. godine.
Menopauza je definisana kao trajni prekid menstrualnog ciklusa koji se javlja posle prestanka rada jajnika. Perimenopauza obuhvata vreme pre, tokom ili posle menopauze. Period hormonskih promena pre menopauze može biti jednoličan, ili period sa izraženim simptomima. Ovaj period može imati skrivene ili nepovezane početke, najčešće od srednjih do kasnih četrdesestih godina. Simptomi koji se tada javljaju obično se nastavljaju do perioda posle menopauze.
Početak menopauze je period koji prethodi menopauzi i karakterišu ga somatske i psihološke promene, koje se javljaju u različitom stepenu i koje utiču na promene normalnog ciklusa rada jajnika. Rano prepoznavanje ovih simptoma i primena odgovarajućih testova za proveru, može umnogome da umanji negativan uticaj. Početak menopauze je postepen i obično se može naslutiti u srednjim i kasnim četrdesetim sa svojim jedva primetnim simptomima.
Ove simptome ponekad ignorišu i lekar i pacijent. Često je teško razdvojiti simptome koji su izazvani stresom od onih koji bi mogli biti povezani sa smanjenim nivoom estrogena. Najznačajniji simptom početka menopauze kod nekih žena jeste neredovan menstrualni ciklus. Ovo se javlja kod 90% žena tokom četiri godine pre početka menopauze.
Ako ciklus traje kraće od 26 dana, menopauza nastupa nešto ranije (49 godina); ako ciklus traje duže od 33 dana, menopauza nastupa nešto kasnije (51,5 god). Kod žena koje puše menopauza nastupa godinu – dve ranije, nego kod žena koje ne puše. Ovo se objašnjava hipoksičnim efektima na jajnike, ili destrukcijom folikula u jajnicima policikličnim hidrokrabonima iz dima cigarete.
Abnormalno krvarenje je najčešće indikator histerektomije i zbog toga treba pažljivo proceniti da li je nepravilan menstrualni ciklus u početku menopauze rezultat sniženog nivoa estrogena ili je to posledica patoloških problema. Postmenopauza je period koji počinje posle poslednje menstruacije. Deli se na ranu, kasnu (posle 70. godine i naziva se još senijum) i hiruršku menopauzu koja nastupa kod hirurškog odstranjenja oba jajnika.

Znaci i simptomi menopauze

Amenoreja: najočigledniji simptom prekida redovne ciklične funkcije jajnika je dugotrajna amenoreja. Prestanak menstrualnog ciklusa ukazuje da količina estrogena koju proizvode jajnici nije dovoljna da pokrene endometrijalnu proliferaciju.
Vazomotorni simptomi manifestuju se u vidu valunga, noćnog preznojavanja i palpitacija i oni predstavljaju najkarakterističnije simptome klimakterijuma.
Valunzi su periodičan simptom, i opisuju se kao trenutan period znojenja, napad toplote, često praćen lupanjem srca, osećajem uznemirenosti i ponekad praćen hladnoćom. Cela ova epizoda ne traje duže od 2 do 3 minuta, a može se ponavljati i 30 puta u toku dana. Valunzi se javljaju kod polovine ukupnog broja žena kod kojih je nastupila menopauza. Tokom valunga raste serumska koncentracija adrenalina koja uslovljava palpitacije, ubrzan puls.
Posle 30 sekundi, opada serumska koncentracija noradrenalina, uslovljavajući dilataciju krvnih sudova i povećanja krvnog protoka. Vazodilatacija obuhvata krvne sudove kože lica, nadlaktica i šaka, i dolazi do povećanja temperature.

Poremećaji sna i psihički poremećaji

Promene u spavanju dešavaju se sa godinama kod oba pola. Međutim kod početka menopauze žene imaju velikih problema sa spavanjem i nesanicom koje su povezane sa nedostatkom endogenih estrogena. Insomnija je čest problem kod žena u perimenopauzi i postmenopauzi. Endogeni estrogeni imaju veliku ulogu u emotivnom stanju, pošto utiču na aktivnost centralnih neurotransmitera, posebno serotonina.
Alfa – receptori za estrogene (ER) preovlađuju u ventramedijalnom hipotalamusu, a betareceptori (ER) jesu gušći u paraventrikularnom i supraoptičkom delu, hipokampusu. Sa starenjem, u menopauzi dolazi do pada vrednosti neurotransmitera (dopamin. neuropeptidY-NPY) i neuromodulatora (neurosteroidi, prostaglandini i katehoestrogeni). Istovremeno imamo porast vrednosti norepinefrina i somatostatina.
Najčešći psihički poremećaji su depresija, anksioznost, gubitak koncentracije, razdražljivost i gubitak libida. Primećeno je da žene koje su dugo pod supstitucionalnom terapijom ređe obolevaju od Alchajmerove bolesti, koja je najčešći uzrok demencije. Postepeni gubitak pamćenja je prva klinička manifestacija.
Dugogodišnja ispitivanja su pokazala da je acetil-holin izuzetno značajan u procesu zapažanja i pamćenja, pa je zato dat izuzetan značaj acetil-holinskom neurotransmitorskom sistemu kao terapijski postupak kod Alchajmerove bolesti.

Koža i kosa u menopauzi

Kako koža sadrži estrogene receptore, zbog toga trpi promene kad dođe do pada nivoa estrogena.
Promene na koži se javljaju oko četrdesetihih, pedesetihih godina života. Sa postepenim istanjenjem, atrofijom epiderma, naročito u delovima koji su izloženi svetlosti, dolazi do vidljivog starenja kože. Imamo degeneraciju kolagenih i elastičnih vlakana. Atrofija kože je suva, sa svrabom i lako se traumatizuje. Dlakavost se povećava u predelu lica, a smanjuje u predelima oko pubisa, aksila i temena.

Kardiovaskularni sistem

Kardiovaskularne bolesti, uključujući bolesti koronarnih areterija i cerebrovaskularne bolesti, i dalje predstavljaju najveći problem u dobro razvijenim zemljama kao što su USA, Engleska i Skandinavija.
Ove bolesti zajedno su uzrok smrti, kod žena starijih od 50 godina, preko 50%. Utvrđeno je da estrogeni na nejasan način smanjuju opasnost od ateroskleroze. U prilog takvoj pretpostavci ide i činjenica da su kardiovaskularne bolesti čak 6-7 puta ređe kod žena nego kod muškaraca tih godina. U postmenopauzi nedostatak estrogena, učestalost kardiovaskularnih oboljenja raste, jer jako brzo napreduje arterioskleroza.
Zato kod žena u pedesetim godinama života postoji oko 46% šansi da se u daljem životu pojavi koronarno oboljenje, a verovatnoća da će od nje umreti je oko 30%. U menopauzi verovatnoća za nastajanje moždanog udara je oko 20% i 8% da će od njega umreti. Većina studija je potvrdila da se u postmenopauzi smanjuje opasnost od kardiovaskularnih oboljenja u oko 50–60% primenom adekvatne hormonske terapije, kao i smanjenje mogućnosti fatalnog ishoda kod infarkta miokarda za 40–50% kao i moždanog udara.